Visok krvni pritisak je problem koji je poznat svakom trećem stanovniku naše planete.

Vremenom ovo prijeti najtežim posljedicama po zdravlje i život ljudi. Stoga je vrijedno razumjeti ovo pitanje što je bolje moguće. A prilikom mjerenja pritiska takođe treba razumjeti šta znači donji pritisak, a ne gledati samo gornju vrijednost.

ŠTA ZNAČI DONJI PRITISAK?

Šta nam govori veći broj prilikom mjerenja pritiska, na primjer 120/80? U ovom slučaju 120 je sistolni krvni pritisak, a 80 dijastolni pritisak. Šta je to i u čemu je razlika?

Sistolni pritisak je sila kojom se kiseonična krv potiskuje iz srca, pritiskajući zidove krvnih sudova i razilazeći se po cjielom tijelu. Dijastolni pritisak je sila kojom krv pritiska sudove u trenucima uslovnog odmora, kada je srce između otkucaja napunjeno krvlju.

Svi znaju da je velika prva vrijednost (sistolni pritisak) najočigledniji znak budućih problema sa kardiovaskularnim sistemom (sve do srčanog i moždanog udara). Ali druga vrijednost se posmatra rijeđe. I potpuno uzalud.

Nedavne studije o radu srca pokazuju da povećani nivo dijastolnog pritiska (iznad 80) povećava verovatnoću srčanog ili moždanog udara u narednih 8-10 godina na isti način kao i povećani sistolni pritisak.

Koliki je normalan pritisak?

Iako se dugo vjerovalo da je normalan krvni pritisak tačno 120/80, međutim, posljednjih godina kardiolozi ne smatraju ovaj pokazatelj idealnim. A ako je pritisak veći od 119/79, onda već govore o početku hipertenzije. Ako je tako, idealna vrijednost bi trebala biti niža.

Ako se sistolni pritisak tokom godina neprekidno povećava, tada dijastolni pritisak raste na 50 godina, a zatim opada. Kada kažemo da je „pritisak skočio“, mislimo na prvi (gornji) indikator. Raste sa fizičkim naporima, emocionalnim previranjima ili pijenjem okrepljujućih pića.

Zašto problemi počinju sa godinama?

Sa zdravim i prohodnim krvnim sudovima, pritisak se održava na normalnom nivou. Ali čim kapilari s godinama postaju krutiji i uski, ima manje prostora za krv. Uz težak život, sa svakodnevnim stresom, krv pritiska zidove krvnih sudova više nego normalno. A na aparatu za merenje pritiska vidimo da niža vrijednost (dijastolni pritisak) raste.

Rijetka povećanja krvnog pritiska koja su povezana sa anksioznošću ili fizičkim naporima smatraju se normalnim. Međutim, ako je visoka vrijednost stabilna nekoliko dana ili čak nedelju dana, ovo je razlog za posjetu ljekaru. Ne budite neozbiljani, morate otići!

Veoma je loše kada se razlika između gornje i donje vrijednosti smanjuje. A ako je npr. 120 – 80 = 40, onda manja razlika ne dozvoljava pumpi zvanoj „srce“ da radi punim kapacitetom. Kao rezultat, krv ne dolazi do udaljenih dijelova tijela, što štetno djeluje, na primjer, na mozak.

Povećanje dijastolnog krvnog pritiska samo po sebi trenutno ne predstavlja veliki problem. Međutim, u budućnosti (za nekoliko godina), gornja vrijednost će porasti takođe.

Zbog toga se mora nadgledati pritisak. A povišeni krvni pritisak, zajedno sa lošim zdravljem, signal je da u telu nije sve dobro. To znači da više pažnje treba posvetiti i fizičkom i intelektualnom zdravlju. Na kraju, puko uzimanje lijekovi neće riješiti problem.

Možda ćete morati da revidirate svoju svakodnevnu ishranu kako biste je učinili zdravijom. Možda se isplati odreći se loših navika ili beskorisne hrane. Neće biti na odmet dodati fizičke vježbe koje pomažu u normalizaciji krvnog pritiska. Svi zajedno treba da daju dobar rezultat, piše “Dnevni“.